Župa Dobroga Pastira

Razmišljanje o župi Brestje započeo je župnik župe Svih Svetih u Sesvetama, pokojni Petar Petrinec. U kolovozu 1975. godine piše zamolbu Odboru Mjesne zajednice Novo Brestje da se omogući održavanje vjeronauka i vjerskih obreda i da se rastereti crkva u Sesvetama koju su ispunili doseljenici. Kao razlog navodi brigu za djecu jer je bilo slučajeva lakšeg i težeg ranjavanja prilikom odlaska u Sesvete ili Retkovec na vjeronauk i sv. misu. Savjet MZ Novo Brestje zaključuje da u naselju Novo Brestje nema potrebe za održavanjem vjeronauka ili bilo kakvih drugih vjerskih obreda.

Odluku o osnivanju župe Brestje donosi svećeničko vijeće Zagrebačke nadbiskupije 10. prosinca 1976. godine. Tu odluku potvrđuje Prvostolni kaptol zagrebački 15. siječnja 1977. g. s potpisom tadašnjeg nadbiskupa zagrebačkog, blagopokojnog Franje Kuharića (86/77).

Župi pripada  naselje Novo Brestje i veći dio naselja Staro Brestje.

Za potrebe župe kupljena je nedovršena kuća u Ulici Milana Smetka 96 (danas Ulica narcisa). Organizaciju župe započinje mons. Josip Ćorić, kapelan u Sesvetama koji se zauzeo oko dovršenja i uređenja kuće, bez znanja tadašnjih vlasti.                                       

      Za prvog župnika imenovan je 10. ožujka 1978. tadašnji sesvetski kapelan, vlč. Branko Picek. Prva misa slavila se 25. prosinca 1980. godine u 18 sati. Misu je predslavio prečasni Petar Petrinec zajedno sa župnikom i 150 župljana. Sveta pričest prvi puta je proslavljena  21. lipnja 1981., a 20. svibnja 1984. župa dobiva ime Dobri Pastir – Brestje.

     Uspostavom samostalne Republike Hrvatske mijenja se odnos prema Crkvi. Nove vlasti imaju razumijevanja te se župi Brestje dodjeljuje zemljište veličine  2300 m2  i dozvola za gradnju crkve u središtu  naselja  Brestje. Idejno rješenje za crkvu i župni centar izradio je arhitekt, ing. Aleksandar  Bašić. Gradnja započinje 4. travnja 1992. godine nesebičnim zalaganjem župljana pod vodstvom tadašnjeg župnika, vlč. Branka Piceka.

Građevinske radove izvodi Međimurje – Inženjering iz Čakovca.  Zagrebački nadbiskup, kard. Franjo Kuharić  blagoslovio je 2. svibnja 1993. godine temeljni kamen nove župne crkve, a  7. svibnja 1995. godine gotovo izgrađenu crkvu.

Prve mise u poluizgrađenoj crkvi, bez krova slavljene su za Božić i Uskrs 1998. g.

Dužina liturgijske dvorane  je 22 m,  širina 27 m, a visina 13. m. Crkva ima zvonik visine 26 m s metalnom nadkonstrukcijom i križem  visine 12 m kojega je uzoriti kard. Franjo Kuharić blagoslovio 6. lipnja 1999. godine.  Pred Božić te iste godine mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački, blagoslovio je tri  zvona koja su postavljena u toranj crkve.

Zvona  posvećena Majci Božjoj, svetom Josipu i svetom Antunu prvi puta su zazvonila 1. siječnja 2000. godine. U svibnju  2002. godine  kompletirana je unutrašnjost crkve. Oltarnu sliku s likom Dobrog Pastira površine 24 m2, kao i pozadinu pokrajnjih oltara izradio je akademski slikar, prof. Marijan  Jakubin. Raspelo 3x2 m od hrastovine tehnikom duboreza izradio je Mladen Iveković, prim umjetnik. Na koru površine 140 m2  nalaze se orgulje s 13 registara, dva manuala i pedalama. Orgulje potječu iz grada Falkenberga kod Passaua u Njemačkoj. Izradili su ih majstori Behler i Waldenmeir 1920 godine. Orgulje su demontirali, restaurirali i sastavili u Brestju braća Petar i Franjo Moric iz Ilače. Blagoslov i kolaudaciju orgulja predvodio je mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački,  12. svibnja 2002. godine i tom su prigodom postavljene nove klupe s više od 500 sjedećih mjesta, ispovjedaonica, dva velika lustera  i  križni put. 

U crkvi se nalazi pet mramornih oltara. Glavni oltar posvećen je Dobrom Pastiru, dva veća pokrajna oltara Majci Božjoj i sv. Josipu, a dva manja sv. Antunu i sv. Tereziji.  Drvene kipove izradila je Marija Franciska Rizvić (26. siječnja 2004. kip Majke Božje, 30. siječnja 2005. kip sv. Male Terezije, 13. lipnja 2005. kip sv. Antuna i 1. svibnja 2013. kip sv. Josipa). Crkva je popločena granitnim kamenom, ispod kojeg je instalirano podno grijanje. Liturgijski prostor krase mramorni tabernakul, krstionica, ambon te oltar u pokrajnjoj kapeli. 

  Kardinal Josip Bozanić je uz koncelebraciju dvadesetak svećenika i mnoštvo naroda posvetio crkvu 2. svibnja 2004. godine.

Prostor ispred crkve je uređen i popločen kamenom i s klupama u sredini kojega je kip bl. Alojzija Stepinca s djecom, rad akademskog kipara Ante Jurkića.

Blagoslov kipa bl. Alojzija bio je 17. svibnja 2007. godine.

Danas župno zajedništvo u Brestju gradi oko 8.500 župljana u 2.100 obitelji.

Svećenici koji su djelovali u župi:

vlč. Branko Picek, župnik 1978. - 2009.;              

vlč. Robert Šreter,  2001. – 2006.;                        

vlč. Ivica Zlodi,  2006. – 2009.

vlč. Ivan Filipčić, župnik 2009. – 2018.

vlč. Zlatko Pavetić, župnik 2018. -

vlč. dr. Bruno Matos, župni vikar 2013. -