Uznesenja Bl. Djevice Marije

Lokacija

Slika

Svete mise

Opis

Župna crkva Uznesenja Marijina u Brinju prvi put se spominje 1388. kao crkva Sv. Marije sa samostanom augustinaca. U crkvi je 1476. pokopan Bartol Frankopan, a nadgrobna mu je ploča postavljena pred oltarom Sv. Bartolomeja. Iste godine je knez Ivan VIII. Frankopan dao augustincima neke posjede u brinjskoj okolici, a kasnije je neke posjede dao i pavlinima, iako je samostan pravorijekom u Senju iz 1497. ostavljen augustincima.  No, zbog turske opasnosti čini se da oni, kao ni pavlini, nisu još dugo boravili u brinjskom samostanu, jer se u njemu 1506. spominju franjevci, a 1509. i dominikanci. Hrvatski povjesničar Emilije Laszowski napisao je 1895. da je brinjski samostan bio na lokaciji na kojoj se u njegovo vrijeme nalazio župni stan. Taj je stan u građevinskom nacrtu iz 1816. ucrtan preko puta župne crkve, ali znatno bliže Jozefinskoj cesti Karlovac-Senj nego sama crkva.

Turci su 1530. spalili crkvu i samostan. Redovnici su trajno napustili Brinje, a župnik se povukao u kapelu Sv.Trojstva na Sokolcu. Senjska biskupija sastojala se 1615.od samo tri župe: Senj, Brinje i Otočac. Potkraj 17. stoljeća pop Marko Mesić, brinjski župnik i ličko-krbavski arhiđakon, sagradio je novu župnu crkvu u Brinju, čini se na temeljima nekadašnje samostanske crkve iz frankopanskog razdoblja. Crkvu je 1713. posvetio senjsko-modruški ili krbavski biskup Adam Rattkay. Župna crkva u Brinju obnovljena je 1846. i tom je prilikom izgubila svoj „prijašnji vrlo lijepi reljefni ukras“, kako je 1852. zabilježio Pavao Kušan i svojoj knjizi o povijesti Ogulinske pukovnije. Godine 1884. crkvu je  teško oštetio požar, nakon čega je opet bila obnovljena, a župnik Ivan Malinarić počeo je 1901. voditi novu župnu spomenicu.

Tijekom Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) skinuta su zvona s brinjske crkve i pretopljena  u topove i granate. Nova zvona dopremljena su i posvećena 1924. godine. U Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.) crkva je talijanskim bombardiranjem 1943. pretvorena u ruševinu. Obnovu je od ranih 1960-tih godina vodio poduzetni župnik Ivan Kranjčec, koji je uz crkvu dozidao i župni stan, a vjeronauk je držao u kapelici preko puta crkve. Prilikom obnove crkve pronađen je ulomak kamene ploče s glagoljskim tekstom iz 1518. u spomen na kneza Matijaša Čubranića, prenesene s groblja uz kapelu sv.Vida pod brdom Humcem. Pod zvonikom crkve nalazi se i ploča s latinskim natpisom iz 1800.godine, na kojoj se spominju senjsko-modruški ili krbavski biskup Ivan Krstitelj Ježić, brinjski župnik Juraj Čolić de Lowensberg i zapovjednik Brinjske satnije Joso Turkalj pl.Turkenthal. U prigodi crkvenog obilježavanja 300. obljetnice oslobođanja Like od Turaka postavljeno je 1989. poprsje popa Marka Mesića kod glavnog ulaza u crkvu. Posljednjih godina porušena je trošna kapelica preko puta crkve i pokrenuta izgradnja novog župnog doma.

Župa UBDM u Brinju broji 1310 katolika.

Dodatno

• Župno sjedište: Da
• Posebne mise: Velika Gospa 11:00, 18:00